Osijek

Broj stanovnika: 174.000 (statistička procjena)

Povijesni podaci grada/općine:

Tuzla je jedno od najstarijih naselja u Europi s kontinuitetom življenja. Dokaz su tome pronađeni ostaci starog naselja sojeničkog tipa iz doba neolita, te jedno od najstarijih nalazišta u BiH, nalazište u Gornjoj Tuzli iz 4500 g.p.n.e. U 7. stoljeću se trajno nastanjuju slavenska plemena. Prvo pisano spominjanje Tuzle potječe iz 950. godine.

Srednjovjekovna župa Soli je ulazila u sastav bosanske države. Tuzlu su 1463. osvojili Turci, a 1878. Austro-Ugarska. Od 1918. Bosna je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije, a Tuzla je u to vrijeme slovila kao grad s izrazito slobodarskom tradicijom. Ta se slobodarska tradicija u II svjetskom ratu artikulirala kao antifašistički stav. Tuzla je 2. listopada, 1943. postala najveći oslobođeni grad u Europi. U ratu od 1992.-1995. Tuzla je imala prepoznatljiv način odbrane u kojem se ponovo očitavao tradicionalni odnos prema slobodi, toleranciji i zajedničkom životu svih građana. Uspomenu na ta vremena čuvaju mnogi gradski spomenici.

Grad Tuzla administrativno je sjedište, te gospodarski, kulturni i obrazovni centar Tuzlanskog kantona i ekonomsko-geografske regije Sjeveroistočna Bosna. Tuzla je, geografskim položajem, blago brdsko-planinsko područje s karakterističnim prirodnim, geomorfološkim i hidrografskim bogatstvima, florom, faunom i pejsažima rijetke očuvane ljepote. Planinski vijenac Majevice na sjeveroistoku (943m), Ozren na jugozapadu te Konjuh i Javornik s rijekama Jalom i Sprečom, čine zaokruženu ekološku sredinu. Na kulturnu tradiciju Tuzle i okoline utjecali su brojni književnici, slikari, glazbenici, kazališni djelatnici i povijesničari.

Društveno-gospodarski profil grada

Zahvaljujući bogatim nalazištima soli i ugljena Tuzla je, još u bivšoj Jugoslaviji, predstavljala centar kemijske industrije i energetike. Posljednjih desetljeća razvijane su strojarska, metalurška, metalo-prerađivačka, elektro, građevinska, obućarska, konfekcijska i prehrambena industrija. Značajan segment gospodarstva čini i preko 3500 samostalnih gospodarstvenika, trgovaca, obrtnika, ugostitelja i drugih.

Pored velikih gospodarskihih kapaciteta u elektroenergetskom sustavu, rudnika ugljena, kemijske industrije, elektro industrije, građevinarstva, strojogradnje, građevinarstva, itd, Općina Tuzla poseban naglasak daje na razvoj novih djelatnosti, koje nakon restrukturiranja gospodarstva trebaju preporoditi grad, a to su:

• informacijsko-komunikacijske tehnologije,
• farmaceutska industrija,
• turizam,
• kreativna industrija i sl.

Općina Tuzla je jedna od prvih lokalnih uprava koja se uključila u aktivnosti koje osiguravaju ambijent i podršku za razvoj poduzetništva, razvojem poslovno-inkubacijskog centra, otvaranjem centra novih tehnologija: Bussines Innovation and Technology – BIT Tuzla (u suradnji s partnerima iz Norveške), pružanjem potpore osnivanju razvojnih agencija, lokalnih poslovnih udruženja i stimulacijom poduzetničkog sektora. Razvojno poduzetnički centar – Inkubator «Lipnica», koji zauzima površinu od 160.000 m² zemljišta i raspolaže s 25 objekata ukupne površine preko 10.000 m², sa svojim novoizabranim menadžmentom, sastavljenim, uglavnom, od mladih stručnih ljudi, predstavlja veliku šansu za realizaciju strateških ciljeva Općine Tuzla u pružanju potpore poduzetništvu i pružanju mogućnosti mladim ljudima da uz stručne savjete i inicijalni poticaj pokrenu vlastiti posao.

Partnerski gradovi:

Bratimljenja: Grad Bologna (Italija), Općina L’Hospitalet (Španjolska), Grad Osijek (Hrvatska), Grad Pečuh (Mađarska), Općina Tuzla (Istanbul, Turska)

Sporazumi o suradnji: Saint Denis (Francuska), Provincia di Ravenna (Italija.), Provincia di Pisa (Italija)

Dan Općine: 2. listopada (Dan oslobođenja grada 2. listopada 1943. godine)

Općinski načelnik: Jasmin Imamović (1957), dipl. pravnik