Saveza Udruga Gradova i Udruga Općina RH
Sadržaj
Saveza Udruga Gradova i Udruga Općina RH
Tijekom gotovo četiri desetljeća svoga postojanja, današnji Savez Udruge gradova i Udruge općina RH je promijenio nekoliko naziva i organizacijskih oblika, iako je njegova zadaća uvijek bila ista – zagovaranje interesa lokalnih jedinica
Idejni i funkcionalni prethodnik današnjeg Saveza bio je Savez gradova Socijalističke Republike Hrvatske, osnovan 27. svibnja 1971. u zgradi Tehničkog muzeja u Zagrebu. Osnivačku skupštinu činili su predstavnici 20 hrvatskih općina: Bjelovara, Crikvenice, Čakovca, Karlovca, Dubrovnika, Koprivnice, Opatije, Osijeka, Pule, Rijeke, Rovinja, Slavonske Požege, Slavonskog Broda, Siska, Splita, Šibenika, Varaždina, Vukovara, Zadra i Zagreba. Za prvog predsjednika bio je izabran Josip Kolar, tadašnji predsjednik općine Zagreb. U vrijeme osnivanja Savez gradova je statutom bio definiran kao “samoupravna organizacija dobrovoljno udruženih gradova“, a neki od glavnih zadataka bili su praćenje ostvarivanja ustavnih prava članova, suradnja sa Saborom SR Hrvatske i drugim državnim organizacijama, razmatranje problema od lokalnog interesa za razvoj gradova i zauzimanje stavova o njima te produbljivanje međuopćinske suradnje i solidarnosti .
Osnivanje organizacije koja okuplja gradove valja promatrati u kontekstu inicijativa za ustavne reforme koje su prethodile Ustavu SRH iz 1974. Naime, prethodni političko-pravni sustav nije poznavao instituciju gradova, jer su jedine lokalne jedinice bile općine (koje su veličinom i nadležnostima bile različite od općina koje poznajemo danas). S tim na umu, razumljiva je težnja Saveza da svojim članovima (gradovima) u novom ustavu ostvari šira prava koja bi im omogućila veću samoupravnu slobodu.