Osijek

Grad Osijek pružio je europskoj i svjetskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini čak dva nobelovca: Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičku. Uz ova dva velikana, svakako treba istaknuti jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća Josipa Jurja Strossmayera – biskupa, teologa, političara, kulturnog djelatnika (utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija) i pisca.

Grad Osijek ponosi se osječaninom Mijom Kišpatićem, redovitim sveučilišnim profesorom Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu i prvim hrvatskim doktorom znanosti s područja prirodnih znanosti te osječkim gimnazijalcem i svjetski uvažavanim znanstvenikom Milutinom Milankovićem – građevinskim inženjerom, klimatologom, astronomom i osnivačem Katedre za nebesku mehaniku na Sveučilištu u Beogradu.

Mnogi osječki umjetnici imali su/imaju vrhunska umjetnička postignuća te su (postali) poznati u europskim ili svjetskim okvirima. Neki od njih utjecali su na razvoj umjetnosti drugih europskih ili svjetskih zemalja, a neki su kvalitetne europske ili svjetske utjecaje donosili u svoju domovinu. Ova brojna, dolje navedena, imena jasno ukazuju da su veze Osijeka s ostatkom Europe postojale već dugi niz stoljeća, što se u pravilu najjasnije očituje u umjetnosti i kulturi jednoga grada. Ovdje su navedeni značajni osječki umjetnici i kulturni djelatnici europskih ili svjetskih dosega po glavnim umjetničkim područjima:

Glazba:
Franjo Krežma, Franjo Kuhač, Lujo Svećenski, Dora Pejačević, Pajo Kolarić, Jan Urban, Lav Mirski, Julije Njikoš, Sigmund Romberg (skladatelj, glazbenik i dirigent koji je odselio i ostatak života proveo u SAD-u, skladajući za predstave na Broadwayu te za filmsku industriju Hollywooda) i Branko Mihaljević (hrvatski skladatelj, književnik, novinar i radijski urednik).

Likovna umjetnost:
Adolf Waldinger, Hugo Conrad von Hötzendorf, Bela Čikoš Sesija, Oskar Nemon, Isidor Kršnjavi, Julije Knifer, Ivan Rein, Vladimir Filakovac, Josip Zorman i Davor Vrankić.

Arhitektura:
Viktor Axmann, najznačajniji osječki arhitekt i urbanist, poznat i nagrađivan u europskim okvirima, i Ljudevit Pelzer, projektant zgrade kina Europa.

Književnost:
Matija Petar Katančić (književnik, versifikator, filolog, prevoditelj, ali i arheolog, geograf, numizmatičar i epigraf), Dobriša Cesarić, Jagoda Truhelka, Anto Gardaš, Stjepan Tomaš, Josip Vitanović (gramatičar), Josip Florschutz (jezikoslovac), Antun Vjekoslav Truhelka (začetnik hrvatske pedagoške misli) te troje pisaca na njemačkom jeziku: Vilma von Vukelić, Alexander Rosenfeld − Roda Roda i Victor von Reisner.

Film:
Oscarom dvaput ovjenčani Branko Lustig (za filmove Schindlerova lista i Gladiator) i Branko Schmidt.

Arheologija i kulturna baština:
Ćiro Truhelka, Kamilo Firinger (prvi ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku), Ive Mažuran, Marija Malbaša i Danica Pinterović.

Ovi umjetnici i kulturni djelatnici predstavljaju veliki potencijal za ‘kulturno brendiranje’ grada. Neki od njih pali su u (polu)zaborav i u samom rodnom gradu pa je potrebno dodatno promicati njihov rad i postignuća među samim građanima Osijeka, a potom u nacionalnim okvirima i šire.