Festival secesije – secesija utkana u osječki DNK

Objavljeno: 13.12.2019

U srcu Osijeka, u prostoru Sakuntalinog parka, svečano je otvoren Festival secesije. Riječ je o projektu S.O.S – Secesijska turistička ruta Osijeka i Subotice kojem je u fokusu valorizacija secesijske kulturne baštine Osijeka i Subotice kroz revitalizaciju, integraciju i promociju zajedničke kulturno-turističke ponude Osijeka i Subotice.

Zvucima gitare u Parku Sakuntala, u Festival secesije, okupljene je uveo Antonio Kolovrat, a trodnevnu manifestaciju otvorila je zamjenica gradonačelnika Žana Gamoš.
-Ovo je iznimno važan projekt za grad Osijek na kojem surađuju dva secesijska grada, dvije turističke zajednice, Grad Osijek i Grad Subotica. Sam projekt nosi naziv S.O.S. – Secesija Osijeka i Subotice, a vjerujem da svi vi, zaljubljenici u naš grad, znate koliko je bogato nasljeđe secesija ostavila našem gradu. U okviru ovog projekta, nalazimo se na jednom dijelu naše projektne aktivnosti – a to je revitalizacija parkovnog i arhitektonskog nasljeđa Sakuntalinog parka. Drugi dio projektne aktivnosti, u kojem ćemo uživati u ponedjeljak je – otvorenje izložbenog prostora memorijalne secesijske sobe u prostoru Stare pekare, a od ovih trenutaka krenuo je i treći dio, Festival secesije u Osijeku – istaknula je zamjenica gradonačelnika.

Posjetiteljima Festivala secesije, Žana Gamoš poželjela je, uime gradonačelnika Ivana Vrkića, ugodnu šetnju kroz brojna događanja koja će tijekom tri dana ponovno oživjeti secesijsko vrijeme u Osijeku.
-Svima nam je poznat jedinstven primjer secesije, u sjevernom dijelu Europske avenije, reprezentativan niz secesijskih kuća s predvrtovima. Uživajte u Osijeku, prenosim Vam pozdrave gradonačelnika Ivana Vrkića uz poziv da povedete svoje najmilije i pozovete drage goste da dođu u Osijek i da zajedno uživamo u secesiji. – poručila je zamjenica gradonačelnika.

U Parku Sakuntala, uz otvorenje manifestacije, secesija je prikazana i na fotografijama Marina Topića. Kako su secesiju kroz svoje objektive vidjeli građani Osijeka i Subotice moguće je vidjeti na izložbi postavljenoj u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici dok je kino Uranija prikazalo kratke nijeme filmove iz vremena secesije.

Osječani se ponose svojim secesijskim arhitektonskim naslijeđem, potvrdio je to i Grgur Marko Ivanković koji će u okviru Festivala secesije, u subotu, 14. prosinca zainteresirane rado povesti u secesijsku šetnju.
-Kada gosti dođu u Osijek pokažemo im secesijsku ulicu, Europsku aveniju koja sa sjeverne strane ima osam prekrasnih jednokatnih i dvokatnih, najamnih, građanskih kuća i nekoliko javnih zgrada. Među njima se posebno ističu zgrada Glavne pošte kao druga najveća secesijska građevina u našoj zemlji te ponos našeg grada kino Urania, koje nije samo lijepi primjer javne arhitekture nego je i remek djelo arhitekta Viktora Axmanna koji je rođeni Osječanin, prvi školovani arhitekt našega grada i to je, možemo reći kapitalno djelo iz rane secesijske faze njegovog stvaralaštva. – rekao je Grgur Marko Ivanković koji je podsjetio i da se u više gradskih ulica nalazi još mnoštvo secesijskih zgrada.

-Tu je naravno iz Gradskog vrta, iz Novog grada, preneseni zdenac koji je doživio tužnu sudbinu da je poslije 1945. godine, kada je bio doslovno iščupan Gradski vrt – i sam zdenac bagerom pomaknut uz ogradu, no zahvaljujući ondašnjoj ravnateljici Muzeja Slavonije dr. Danici Pinterović, zdenac je revaloriziran tako što je bio sastavljen na gornjogradskom šetalištu gdje se nalazi i danas. Njega je 1903. godine gradu Osijeku darovao grof Pavao Pejačević, veliki osječki dobrotvor, po kojemu ime nosi jedna gornjogradska ulica. – ispričao je Grgur Marko Ivanković.

Festival secesije u Osijeku traje do 16. prosinca i zasigurno će i Osječanima i gostima grada otkriti brojne detalje koje nisu znali, ispričati secesijske priče koje nisu čuli. Jer secesiju u Osijeku povijest bilježi kao jedno od najprosperitetnijih razdoblja razvoja grada koje je ostavilo neizbrisiv trag. Utkan u osječki DNK, u cjelokupan identitet grada, a zahvaljujući Festivalu secesije, Osječani imaju prigodu ponovno otkriti sve njegove skrivene ljepote.

Veličina slova