Osijek

Otkako je početkom srpnja Grad Osijek najavio radove u pogledu uklanjanja i orezivanja stabala u Perivoju kralja Tomislava te Parku kralja Petra Krešimira IV, određeni dio javnosti putem društvenih mreža izrazio je zabrinutost i nezadovoljstvo radi spomenutih, nužnih radova. Zbog toga je Gradska uprava danas organizirala izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj su prof. dr. sc. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, kolegij Urbano šumarstvo i ekologija, i magistra znanosti šumarstva Jasenka Vizentaner – pružili znanstveno-stručan osvrt o urbanom zelenilu u Osijeku te otvorili dvosmjernu komunikaciju kako bi građanima omogućili cjelovitu sliku o trenutnoj situaciji s osječkim stablima.

– U sklopu terenske nastave obilazim ne samo Hrvatsku nego i inozemne urbane sredine. U Osijeku se trenutno odvija sasvim tipična situacija za urbano zelenilo: stara stabla odumiru, sade se nova. Postoji prirodno odumiranje kada stablo dosegne svoju dob i zbog starosti se jednostavno više ne može spasiti ili je pod konkurencijom drugih stabala. S druge strane imamo izvanredno odumiranje – pojava koja je u zadnje vrijeme sve više naglašena zbog različitih pritisaka, kao što su onečišćenja, klimatske promjene, bolesti i drugi – poručio je Tikvić i dodao:

– Vidio sam po stablima koja sam ovdje pregledao da su njegovana i liječena, međutim ni nakon tih metoda nisu pokazala veću vitalnost. Stabla koja se uklanjaju, nažalost ne mogu se spasiti, a uz to su i opasna za živote te imovinu građana. Tko će odgovarati u slučaju nesreće? – upitao je zagrebački profesor.

Prema profesorovim riječima, teško je procijeniti kada su ta stabla počela odumirati, no netko u ovom trenutku mora preuzeti odgovornost ukoliko želi da stabla ostanu, ali i da netko ne nastrada.

Podsjetimo kako je Grad prošle godine uklonio 521 stablo, a posadio 760 stabala, dok je ove godine uklonio 205 stabala, a posadit će ih više od 700. Ipak, na društvenim mrežama dio javnosti kritizirao je sadnju ”patuljastih stabala”, stoga je upravo to pitanje na današnjoj konferenciji došlo na red, a odgovor je pružila mr. sc. Jasenka Vizentaner, pojašnjavajući kako su ta stabla posađena prije 2017. kada je aktualno Povjerenstvo Grada Osijeka za hortikulturu i krajobrazno uređenje preuzelo brigu o gradskim stablima. Neželeći negativno komentirati tuđi prijašnji rad, Vizentaner je naglasila kako Grad Osijek takva stabla sadi isključivo u nadopuni, ali da od 2017. niti jedno niže stablo nije posađeno:

– Dužni smo nadopunjavati već postojeće zdrave drvorede nižih stabala koja se nalaze, primjerice, u Jägerovoj ulici i u Tvrđi. Različita stabla koja mi trenutno sadimo: obični jasen, obični koprivić, malolisna lipa, jablan, jarebika, obični grab, obična katalpam kultivar ‘Nigra’ mirobalanine prunike, kultivar ‘Kanzan’ japanske trešnje, američki likvidambar, judino drvo i crveni hrast – pokazala su se prilagodljivima na naše uvjete sadnje. S druge strane, pojedina velika stabla stara više desetaka godina koštaju i do 10.000 eura, a istovremeno zbog visine korjenove bale od preko jednog metra, podzemne infrastrukture koja je često na dubini i od 50 cm te nerijetko uske površine za sadnju, nismo u mogućnosti saditi takva stabla. Osim toga, ona dolaze iz klime drukčije od naše pa su manje prilagodljiva – kazala je osječka magistra znanosti šumarstva te dometnula:

– Izrazito pazimo koju vrstu gdje stavljamo, a izbor ovisi o različitim ekološkim čimbenicima. U 99% slučajeva sadimo stabla koja će u zreloj dobi imati velike dimenzije, no poneka stabla koja volimo jednostavno nisu podesna za sadnju na velikoj većini javnih zelenih površina u Osijeku.

Na koncu, premda određena javnost ne može preuzeti ulogu stručnjaka, dobro je da brine o stablima jer time cijela zajednica pokazuje svijest o nužnosti čovjekovog harmoničnog suživota s prirodom, a da ne govorimo o općepoznatim blagodatima svakog pojedinog stabla – zaključeno je danas uz naglasak na daljnju sadnju većega broja različitih vrsta stabala od uklonjenih.