Osijek

Zamjenica gradonačelnika Jasenka Crnković prisustvovala je obilježavanju Svjetskog dana hrane kojeg Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore u Osijeku organizira već više od deset godina.

Ovogodišnji okrugli stol na temu „Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život“ usredotočio se na izazove s kojima se suočavaju svi dionici lanca prehrane po pitanju ciljeva Europske unije za postizanje održivog i otpornog poljoprivredno-prehrambenog sustava.

-Poljoprivredno-prehrambeni sustavi zapošljavaju milijardu ljudi diljem svijeta, više nego bilo koji drugi gospodarski sektor. Štoviše, način na koji proizvodimo, konzumiramo i na žalost, bacamo hranu ima ogroman učinak na naš planet, stavljajući nepotreban pritisak na prirodne resurse, okoliš i klimu. Naši izbori kao potrošača i proizvođača danas utječu na to kao će izgledati sutra. Odgovor na ove izazove zahtjeva pristup utemeljen na znanju i struci – izjavila je Darija Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.

Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, prof. dr.sc. Krunoslav Zmaić je napomenuo kako danas na prehranu stanovništva Hrvatske uvelike utječe i činjenica da se svega 20 posto hrane proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, 40 posto proizvode veliki proizvođači dok se uvozi gotovo 40 posto hrane koja je često upitne kvalitete.

-U tome kontekstu potrebno je napomenuti kako Hrvatska unatoč postojanju svih preduvjeta za uzgoj kvalitetne hrane, a isto tako i prehrane, spada u skupinu zemalja s vrlo lošim prehrambenim navikama i na začelju je liste zemalja po konzumaciji zdrave hrane. Međutim, znajući naše potencijale u proizvodnji hrane, ako i eminentne stručnjake koji sudjeluju u ovoj konferenciji, siguran sam da će se naći odgovori na izazove koji su pred nama – nastavio je Zmaić.

Zamjenica gradonačelnika Crnković čestitala je organizatorima koji već jedanaestu godinu zaredom u Osijeku obilježavaju Svjetski dan hrane i surađuju s drugim dionicima poljoprivredno-prehrambenog sustava.

– Pitanje održivog razvoja poljoprivredno-prehrambenog sustava ne podrazumijeva samo održivo iskorištavanje zemlje već i podršku poljoprivrednicima uz pomoć digitalnih alata, savjeta i razmjenu primjera dobre prakse koje im mogu pomoći da dodatno optimiziraju prinose, proizvode zdravije usjeve i zaštite tlo, dok istovremeno smanjuju proizvodnju stakleničkih plinova – izjavila je Crnković.