Osijek

Cjelovita rekonstrukcija gotovo četiri kilometra Strossmayerove ulice, vrijedna više od 50 milijuna eura, trenutačno je najveći prometni prioritet Osijeka, a Grad istodobno ulaže u nove tramvaje i električne autobuse, širenje tramvajske mreže te projekte kojima se tranzitni i teretni promet usmjerava izvan gradskog središta, istaknuo je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić u ponedjeljak na panelu „Gradovi koji rastu: promet, turizam i infrastruktura“, održanom u sklopu 13. Kongresa Hrvatskog društva za ceste i željeznice Via Vita 2026. u Rovinju.

Projekt Strossmayerove ulice obuhvaća cjelovitu obnovu prometnice – kolnika, nogostupa, parkirališnih mjesta, tramvajske i biciklističke infrastrukture te zelenog pojasa i drvoreda. U sklopu zahvata rješavat će se i komunalna infrastruktura, kolektor te problemi odvodnje oborinskih voda na području Retfale.

– To nam je sada prioritet i najveći izazov – rekao je gradonačelnik Radić, naglasivši važnost ponovne uspostave punog tramvajskog prometa prema zapadnom dijelu grada.

O razmjeru projekta, dodao je, govori podatak da njegova vrijednost odgovara polovici gradskog proračuna koji je zatekao 2021. godine, kada je proračun iznosio oko 100 milijuna eura. Zato je, istaknuo je, za realizaciju tako velikog projekta ključna suradnja s Hrvatskim cestama.

Nakon Strossmayerove među važnim prometnim zahvatima izdvojio je denivelirano čvorište kod Portanove, rješavanje križanja Vukovarske i Trpimirove ulice te, dugoročno, novu sjevernu obilaznicu koja bi dodatno rasteretila promet u gradu.

Novi tramvaji, električni autobusi i širenje tramvajske mreže

Gradonačelnik Radić istaknuo je kako tramvaj ostaje okosnica osječkog javnog prijevoza te da se prometni sustav razvija povezivanjem tramvajskog i autobusnog prijevoza s biciklističkom i pješačkom infrastrukturom.

U modernizaciju tramvajske infrastrukture uloženo je oko 45 milijuna eura. U Osijek je stiglo 10 novih niskopodnih tramvaja, očekuje se još 10, a slijedi i dolazak 19 novih električnih autobusa.

Daljnji razvoj tramvajskog sustava vezan je uz preseljenje remize, projekt procijenjen na oko 80 milijuna eura, koji bi trebao stvoriti pretpostavke za tramvajsko povezivanje Juga II i Donjeg grada.

– Premještanjem remize, a izmjenom zakona u Saboru, dobivamo situaciju na kojoj već dugo radimo, a to je spoj Juga II i Donjeg grada tramvajskom prugom, čime bismo zaokružili cijeli grad – rekao je gradonačelnik Radić.

Podsjetio je i da Osijek ima 71 kilometar biciklističkih staza te naglasio kako Grad nastavlja ulagati u različite oblike mobilnosti.

– Ulažemo jako u javni prijevoz i to se vidi i po broju putnika – kazao je gradonačelnik Radić.

Tranzit izvan centra, javni prijevoz prema okolici

Govoreći o tranzitnom prometu, gradonačelnik Radić istaknuo je važnost završetka Koridora Vc prema mađarskoj granici, kojim je Osijek kvalitetnije povezan s Budimpeštom i europskom prometnom mrežom.

Tranzitni i teretni promet, dodao je, ciljano se usmjerava prema istočnom dijelu grada i gospodarskoj zoni Nemetin, gdje se povezuju cestovna, željeznička i riječna infrastruktura.

Među najvećim projektima izdvojio je terminal za rasute terete, vrijedan oko 35 milijuna eura, koji će imati cestovni i željeznički pristup.

Poduzetnička zona Nemetin danas je popunjena oko 95 posto, a država je Gradu za njezino proširenje darovala dodatnih 36 hektara zemljišta vrijednog približno 13 milijuna eura.

Gradonačelnik Radić naglasio je da gospodarski rast i rekordna zaposlenost donose i veći broj dnevnih migracija. U odnosu na 2021. godinu u Osijeku danas radi oko pet tisuća ljudi više, dok je nezaposlenost smanjena za približno 54 posto.

Zato se, istaknuo je, promet ne može promatrati samo unutar administrativnih granica grada. Osijek razvija javni prijevoz i prema okolnim općinama, među kojima su Antunovac, Bilje i Erdut.

– Ako ljudima omogućite kvalitetan javni prijevoz, smanjujete i pritisak automobila na sam centar grada – zaključio je gradonačelnik Radić.

Uz gradonačelnika Osijeka Ivana Radića, na panelu su sudjelovali gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić te pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra Darko Kasap.