Osijek

U Osijeku 4. rujna održan je prvi službeni sastanak Ivana Vrkića, povjerenika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za nestale u Domovinskom ratu s Veranom Matićem, posebnim izaslanikom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića za pitanja nestalih.

Dugogodišnji glavni urednik i direktor TV B92 Veran Matić, stekao je zavidnu međunarodnu medijsku reputaciju, nositelj je mnogobrojnih prestižnih međunarodnih nagrada u svezi s borbom za slobodu medija, uključujući i najveće francusko odličje, orden Legije časti. Matić je i poznati srbijanski humanitarac pa njegovo imenovanje u velikoj mjeri odražava odlučnost državnoga vrha susjedne Srbije, da se problemu nestalih napokon pristupi bez fige u džepu.

U dobroj vjeri postupila je s hrvatske strane i institucija Predsjednice Republike, imenujući Ivana Vrkića povjerenikom za nestale u Domovinskom ratu. Na obilježavanju Međunarodnog dana nestalih osoba 30. kolovoza 2018., predsjednica Grabar-Kitarović, pojasnila je ovo imenovanje: Kako bih ne samo politički nego i operativno dala potporu tom procesu, imenovala sam gospodina Ivicu Vrkića, gradonačelnika Osijeka, svojim povjerenikom za nestale u Domovinskom ratu. On ima veliko iskustvo u pregovorima o zatočenima i nestalima i normalizaciji međudržavnih odnosa.

Treba podsjetiti da su Vrkić i Matić već surađivali u humanitarnoj akciji premještanja hrvatskoga branitelja Veljka Marića iz zatvora u Srijemskoj Mitrovici u hrvatski zatvor. Tu suradnju Matić je ocijenio kao vrlo dobro iskustvo učinkovitog reagiranja na krizu koja je nastala u Hrvatskoj, ali i između dvije zemlje. Obrazlažući svoje prihvaćanje dužnosti posebnoga izaslanika srbijanskoga predsjednika za pitanja nestalih, Veran Matić ističe: Gospodin Vrkić izuzetno je i sa srpske strane cijenjen za sudjelovanje u mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. Preduvjet da prihvatim ovaj izazov bio je da s druge strane postoji osoba kojoj vjerujem i koja također ne želi sudjelovati u političkim igrama oko ovako važnog humanitarnog problema.

Nedugo nakon imenovanja, Vrkića je primio srbijanski predsjednik Vučić. Tom prigodom Vrkić je izrazio nadu, da će njegova misija s Matićem biti uspješna, kako zbog iznimnog osobnog odnosa, tako i zbog odlučnosti obojice da se brže i učinkovitije razriješe pitanja nestalih koja opterećuju odnose dviju država i nacija. Nešto više od dva mjeseca nakon tog susreta, Vrkić i Matić održali su prvi višesatni radni sastanak u Gradskoj upravi Osijeka te na konferenciji za novinare iznijeli zaključke, koji ulijevaju nadu obiteljima nestalih i svim građanima, da će se ovo prvorazredno humanitarno i civilizacijsko pitanje, napokon početi brže i učinkovitije rješavati.

Usuglašeno je da se ne će tražiti Hrvati ni Srbi, nego nestali te da će cijeli proces biti posve depolitiziran, budući da će se tražiti istina o svakoj nestaloj osobi, a ne ubojice. Istrage ratnih zločina su u isključivoj nadležnosti državnih institucija i nemaju nikakve veze s procesom doznavanja istine o nestalima. Cilj hrvatske i srpske strane je apsolutno depolitiziranje ovoga pitanja, kako bi se omogućilo da i u kritičnim situacijama ovaj humanitarni projekt nastavi svojim tijekom i da ga nitko ne može zaustaviti.

Dva najvažnija čovjeka Hrvatske i Srbije za doznavanje istine o nestalima, uputili su apel svima koji imaju bilo kakve informacije, da ih na bilo koji način dostave, kako bi se zajednički počele provjeravati sve činjenice i lokacije o kojima postoje određena saznanja. U tom pogledu Vrkić i Matić zauzet će se oko angažiranja svih onih državnih i građanskih institucija, uključujući i sve pojedince, koji imaju bilo kakva saznanja o nestalima.

Ovo je veoma važan posao za oba naroda i obveza je obje strane stvoriti klimu unutar koje će se početi događati vidljivi pomaci. Vrkić i Matić istaknuli su kako već raspolažu određenim informacijama koje će provjeriti s nadležnim tijelima te da će učiniti sve što je potrebno, poradi ubrzanja započetih procesa i identifikacije žrtava.

Vrkić i Matić odlučili su zaštititi ovaj proces od svakog pokušaja politizacije i dnevnopolitičkog prepucavanja. Ujedno, inzistirat će na bržem istraživanju svih mjesta za koja postoji sumnja, da kriju nestale te zahtijevaju da se međudržavnim ugovorima i dogovorima omogući otvaranje svih arhiva na području bivše Jugoslavije. Smatraju da je sudbina nestalih posljednje pitanje koje treba riješiti, kako bismo završili rat te stvorili uvjete za normalizaciju odnosa i proces pomirbe koja vodi u civilizacijski red kojem želimo pripadati.