Pravo na pristup informacijama i otvoreni podaci

Što je pravo na pristup informacijama?

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim međunarodnim konvencijama te samim Ustavom RH (čl. 38., st.4.) i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15).

S obzirom da ostvarenje prava na pristup informacijama doprinosi većoj odgovornosti u radu tijela javne vlasti i efikasnijoj borbi protiv korupcije, ono je pretpostavka demokratizacije društva te sredstvo koje građanima pruža mogućnost da dođu do informacija koje su im potrebne za ostvarivanje njihovih prava.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se na dva načina: proaktivnom objavom informacija na Internet stranicama tijela javne vlasti te upućivanjem zahtjeva za pristup informacijama tijelu javne vlasti.

Dakle, pravo na pristup informacijama obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Temelji se na načelima pristupa informacijama:

  • Načelo javnosti i slobodnog pristupa (čl. 6.) – Informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

  • Načelo pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija (čl. 7.) – Informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne.

  • Načelo jednakosti (čl. 8.) – Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Tijela javne vlasti ne smiju staviti korisnike u neravnopravan položaj, a osobito na način da se pojedinim korisnicima informacija pruža prije nego ostalima ili na način kojim im se posebno pogoduje.

  • Načelo raspolaganja informacijom (čl. 9.) – Korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

  • Načelo međusobnog poštovanja i suradnje (čl. 9.a) – Odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje se na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Što je informacija?

Informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Što je to ponovna uporaba informacija?

Ponovna uporaba informacija definirana je kao uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Naime, tijela javne vlasti u ispunjavanju svojih javnih dužnosti prikupljaju, proizvode, reproduciraju i distribuiraju određene informacije koje se stvaraju uz pomoć javnih, proračunskih sredstava, stoga ih treba iskoristiti na najbolji mogući način kako bi se potaknulo gospodarstvo ili bolje iskoristilo njihov potencijal. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu.

Kada su podaci namijenjeni ponovnoj uporabi javno objavljeni na Internet stranici tijela javne vlasti u strojno čitljivom obliku i otvorenom formatu, tako da ih svatko može slobodno koristiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, radi se o otvorenim podacima.

Koja su ograničenja prava na pristup informacijama?

Tijela javne vlasti ograničit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji:

  1. ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka;

  2. ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu;

  3.  ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu;

  4. ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka;

  5. ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka nositelja prava;

  6. ako je pristup informaciji ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa;

  7. u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

  1. onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

  2. onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Također, tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je:

  1. informacija u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade;

  2. informacija nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.

Koji su rokovi za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama?

Tijelo javne vlasti obvezno je riješiti zahtjev za pristup informacijama najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

Što su otvoreni podaci?

Otvoreni podaci su podaci ili skupovi podataka koje stvaraju tijela javne vlasti, čijom se uporabom u komercijalne i nekomercijalne svrhe može stvoriti dodatna vrijednost ili ekonomska korist, koji su javno objavljeni te slobodno i besplatno dostupni svima na korištenje i ponovnu uporabu.

Otvoreni podaci objavljuju se na Internet stranicama tijela javne vlasti i na portalima otvorenih podataka.

Otvoreni podaci u pravilu ne sadrže osobne podatke. Ukoliko su podaci zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka, iste se ne smatra otvorenim podacima jer njihova objava nije dozvoljena.

Tijela javne vlasti u Hrvatskoj, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama (“Narodne novine”, broj 25/2013. te 85/2015.) objavljuju registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa.

Što je otvorena dozvola?

Tijela javne vlasti dužna su objavljivati otvorene podatke odnosno pružati informacije za ponovnu uporabu pod novom, hrvatskom licencom – Otvorenom dozvolom.

Od kraja srpnja 2017. Republika Hrvatska ušla je u krug europskih država koje imaju vlastitu dozvolu (licencu) za objavu otvorenih podataka odnosno za pružanje informacija za ponovnu uporabu na zahtjev korisnika. Već ranije, a u skladu s mogućnošću koju pruža Direktiva EU o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, neke su države usvojile vlastite otvorene dozvole (Ujedinjeno Kraljevstvo,  FrancuskaNjemačkaItalija), uz mogućnost korištenja i standardnih otvorenih dozvola, kao što su Creative commons  licence.

Pravilnikom o vrstama i sadržaju dozvola kojima se utvrđuju uvjeti ponovne uporabe informacija, kojeg je donio ministar uprave i koji je objavljen u Narodnim novinama 67/17 od 12.7.2017. utvrđene su vrste dozvola koje je potrebno koristiti kod otvaranja podataka odnosno omogućavanja ponovne uporabe informacija na zahtjev te je u prilogu objavljena hrvatska otvorena dozvola. Tekst Pravilnika i pripadajuću otvorenu dozvolu možete pogledati ovdje.

PRIMJENA DOZVOLE

Ukratko, Pravilnikom se predviđa da svi skupovi podataka koje tijela javne vlasti objavljuju kao otvorene podatke odnosno pružaju na zahtjev korisnika sukladno članku 29. ZPPI sadrže otvorenu dozvolu.

Iznimno, u opravdanim slučajevima, a s obzirom na vrstu informacija ili način nastanka odnosno svrhu prikupljanja informacija može odrediti uvjete za ponovnu uporabu putem vlastitih ili standardnih otvorenih dozvola (ostale dozvole). Pri tome mora voditi računa na zakonske odredbe kojima je propisano da se ponovna uporaba mora omogućavati bez ograničenja, za slobodnu uporabu i u otvorenom formatu (članak 31., stavak 1. ZPPI; članak 3. Pravilnika) odnosno da uvjeti ponovne uporabe ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe niti se koristiti u svrhu ograničavanja tržišnog natjecanja (članak 31., stavak 2. ZPPI) kao i da ne smiju biti diskriminirajući s obzirom na vrstu ili svrhu uporabe informacija (članak 31., stavak 3. ZPPI). Dakle, samo iznimno tijelo javne vlasti može koristiti dozvole koje odudaraju od otvorene dozvole, što je podložno preispitivanju u žalbenom postupku ili postupku po predstavci pred Povjerenikom za informiranje.

Otvorena dozvola objavljuje se na hrvatskom i engleskom jeziku na Portalu otvorenih podataka, mrežnim stranicama Ministarstva uprave te mrežnim stranicama Povjerenika za informiranje.

Sadržajno, otvorena dozvola uglavnom se podudara s CC-BY dozvolom odnosno gore spomenutim nacionalnim otvorenim dozvolama.

ŠTO KORISNIKU OMOGUĆAVA OTVORENA DOZVOLA?

Otvorena dozvola omogućava ponovnu uporabu informacija i metapodataka u komercijalnu i nekomercijalnu svrhu, a osobito:

  • reproduciranje, distribuciju te stavljanje na raspolaganje trećima

  • prilagođavanje i povezivanje s vlastitim podacima i podacima trećih osoba u svrhu stvaranja novih skupova podataka

  • iskorištavanje integriranjem u unutarnje i vanjske poslovne procese, proizvode i aplikacije u javnim i nejavnim elektroničkim mrežama.

Drugim riječima, korisnici mogu slobodno koristiti podatke za koju god svrhu žele, davati ih trećima, povezivati ih s drugim podacima ili ih koristiti kao bazu za poslovne procese, proizvode i aplikacije.

Jedina obveza korisnika jest da pri uporabi informacija koje sadrže otvorenu dozvolu navede izvor (npr. tijelo javne vlasti odnosno konkretnu izjavu o izvoru kako je navedena od tijela javne vlasti koje je izradilo informaciju) te datum preuzimanja odnosno posljednje izmjene.  Ako pak podaci ne sadrže izjavu o izvoru i datum posljednje izmjene, korisnik je obavezan naznačiti da se podaci koriste uz otvorenu dozvolu, istaknuti poveznicu na otvorenu dozvolu te poveznicu na objavljenu informaciju, ako je ista objavljena.

Ono što korisniku nije dozvoljeno jest koristiti podatke (npr. izrađivati proizvod odnosno aplikaciju temeljenu na otvorenim podacima) na način koji bi upućivao da je proizvod ili aplikaciju izradilo samo tijelo javne vlasti.

OBVEZE TIJELA JAVNE VLASTI

Tijelo javne vlasti obvezno je:

  • objaviti na svojoj mrežnoj stranici otvorenu dozvolu odnosno poveznicu na dozvolu, zajedno s ostalim informacijama o ostvarivanju prava korisnika na ponovnu uporabu informacija (članak , stavak 6. ZPPI; članak 2., stavak 5. Pravilnika)

  • označiti svoje podatke otvorenom dozvolom putem izjave o izvoru (naziv tijela javne vlasti, poveznica na objavljenu informaciju, znak otvorene dozvole, poveznica na otvorenu dozvolu) te navesti datum posljednje izmjene

Tijelo javne vlasti trebalo bi označiti već objavljene podatke otvorenom dozvolom.

Tijelo javne vlasti ne smije:

  • pružati istu informaciju pod različitim dozvolama

  • stavljati korisnike u neravnopravan položaj

  • neopravdano ograničavati mogućnost ponovne uporabe, u slučaju da koristi ostale dozvole