Više o Budimpešti XIII. okrug

Sadržaj

Više o Budimpešti XIII. okrug

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni politički, industrijski, trgovački i prometni centar zemlje. Ima preko 1,7 milijuna stanovnika, što je manje od vrhunca dostignutog sredinom 1980-ih kada je imala 2,07 milijuna. Postala je jedinstveni grad 1873. spajanjem Budima i Obude na desnoj obali Dunava s Peštom na lijevoj (istočnoj) obali.

Budimpešta je podijeljena na 23 okruga. Osijek i Budimpešta XIII. okrug su 2001. godine postali gradovi-prijatelji.
Poznata povijest Budimpešte počinje s rimskim gradom pod imenom Aquincum, osnovanim oko 89. godine nove ere, na mjestu starijeg keltskog naselja blizu mjesta gdje je nastala Obuda. Aquincum je od 106. do kraja 4. stoljeća bio glavni grad provincije, donje Panonije. Na mjestu današnje Pešte je bio izgrađen grad Contra Aquincum (ili Trans Aquincum). Područje su oko 900. godine osvojili Mađari, koji su oko jednog stoljeća kasnije osnovali kraljevinu Mađarsku. Kada su je 1241. uništili Mongoli Pešta je već bila značajno mjesto, i brzo je ponovno izgrađena, a Budim je 1247. postao sjedište kraljevskog dvora te 1361. glavni grad Mađarske. Turci su u 16. stoljeću osvojili veći dio Mađarske i prekinuli rast grada: Peštu su zauzeli s juga 1526. godine, a Budim 15 godina kasnije. Dok je Budim ostao sjedište turskog nadstojnika, Pešta je bila vrlo zapuštena do 1686. kada su je osvojili Habsburški vladari. Pešta je od 1723. bila sjedište administrativnog aparata kraljevstva, koji je najbrže rastao u 18. i 19. stoljeću, i potakao izraziti rast grada u 19. stoljeću. Spajanje tri distrikta pod jednu administraciju, koje je prvo propisala mađarska revolucionarna vlada 1849. je ubrzo potom, nakon ponovne uspostave habsburške vlasti poništeno. Konačno je ovu odluku provela autonomna mađarska kraljevska vlada, uspostavljena po Austro-Ugarskoj nagodbi iz 1867. Broj stanovnika “ujedinjene” prijestolnice je porastao u periodu od 1840. do 1900. na 730.000.

U 20. stoljeću je većina rasta broja stanovnika otpadala na predgrađa, Újpest (Nova Pešta) je više nego udvostručila broj stanovnika između 1890. i 1910, a većina industrije zemlje se koncentrirala u gradu. Ljudski gubici Mađarske tijekom prvog svjetskog rata, i kasniji gubitak više od polovice teritorija kraljevstva (1920.) je zadao samo privremeni udar broju stanovnika, a Budimpešta je postala prijestolnica manje, ali sada suverene države. Do 1930. je uža gradska jezgra brojala milijun stanovnika, uz dodatnih 400.000 u predgrađima. Grad je znatno porušen u sovjetskoj opsadi tijekom zime 1944, a oporavio se tijekom 1950-ih i 1960-ih. Budimpešta je u 1980-ima podijelila sudbinu države kada je broj stanovnika smanjen usljed povećane emigracije i smanjenja nataliteta.
Budimpešta je najznačajniji mađarski putni terminal; svi glavni autoputovi završavaju u Budimpešti. Ona je također i najznačajniji željeznički terminal. Rijeka Dunav prolazi kroz Budimpeštu na putu prema Crnom moru. Budimpešta je kroz povijest bila važna trgovačka luka. Prva podzemna željeznica na europskom kontinentu je izgrađena 1894-96.

Aktualni je gradonačelnik Jozsef Toth.