Osijek

Ravnatelj Muzeja Slavonije u Osijeku Denis Detling ovom je prigodom istaknuo da je autorica izložbe „Baština Baranje“ dr. Jacqueline Balen, te da je izložba rad Arheološkog muzeja u Zagrebu. Veliki dio građe na spomenutoj izložbi sugerira na neku domaću priču, jer jedan dio radova je i rad kolega iz Muzeja Slavonije koji su dali doprinos svemu ovome. Time sama izložba pokazuje dobru suradnju koju Muzej Slavonije u Osijeku ima sa Arheološkim muzejom u Zagrebu.

Zamjenik gradonačelnika Vladimir Ham naglasio je kako nam Baranja, kao jedno bogato nalazište, donosi dodatni segment, jer Osijek sam po sebi ima svoje kulturne specifičnosti, ali se u turističkom smislu dobrim dijelom naslanja i na ostatak regije koja gravitira prema Osijeku.

Zato nam je izuzetno važno da se Baranja u tom turističkom smislu i dalje razvija, a ovo će uz onaj etno-gastro dio dakako osnažiti Baranju.Istaknuo je kako mu je drago da je izložba nakon prvih postaja – od one inicijalne u Arheološkom muzeju u Zagrebu, preko onoga što je bilo izloženo u Baranji – pronašla svoj put i do Osijeka. Iskoristio je priliku i pozvao nazočne da svojim prijateljima i znancima prenesu što su vidjeli te im predlože da i oni posjete izložbu, a organizatorima izložbe uputio je čestitke.

Koordinatorica izložbe dr. Jacqueline Balen je naznačila kako je ovaj projekt osmišljen kao projekt Baština u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a inicijator tog projekta je sadašnji ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić. Zamisao je da se predstave pojedine regije Hrvatske kroz cjelokupnu baštinu nekog kraja, a ne samo kroz arheološku baštinu. Upravo zahvaljujući velikim arheološkim istraživanjima koja su vođena 2014. i 2015. na trasi buduće autoceste A5 kroz Baranju, u kojima je sudjelovao Arheološki muzej u Zagrebu, projekt Baština u Arheološkom muzeju započinje s Baštinom Baranje. Izložba je premijerno bila prikazana u Zagrebu tijekom ljeta 2016., zatim je dva puta bila prikazana u Belom Manastiru – u Centru za kulturu Belog Manastira i Ekološkom centru Baranjske Baštine. Koncipirana je od manjih izložbi, a jedan dio čini sam projekt, koji se sastoji od istraživanja na lokaciji Novi Čeminac -Jauhov salaš gdje je pronađeno izuzetno važno i zanimljivo naselje i groblje iz razdoblja seobe naroda – iz 5. stoljeća, koje pripada istočnim Germanima. Na prostoru Baranje postoji oko 100 arheoloških lokaliteta koji su uglavnom svojim radom, pregledima terena napravili kolege iz Muzeja Slavonije. Ti lokaliteti su iz razdoblja od pretpovijesti, dakle od 6. tisućljeća pr. Kr. u mlađem kamenom dobu pa sve do razvijenog kasnoga srednjega vijeka. Na prostoru Baranje vođeno je i rađeno nekoliko manjih zaštitnih i nekoliko sustavnih istraživanja.

Jacqueline Balen je istaknula istraživanja kolegice iz Muzeja Slavonije Slavice Filipović u Zmajevcu i kolege Tomislava Hršaka na prostoru Batine te kolega koji istražuju dio Limesa koji ide kroz Baranju. Veća istraživanja su upravo provedena na toj trasi buduće autoceste A5 tijekom 2014. i 2015. godine, a na prostoru Baranje je istraženo 16 lokacija.

Svaki od tih lokaliteta je prezentiran na jednom roll-upu, izložen je dio građe te su se odazvali svi voditelji terena i svi arheolozi koji su sudjelovali u samim istraživanjima – iz Muzeja Slavonije, Arheološkog muzeja u Zagrebu, Instituta za arheologiju te iz dvije privatne tvrtke