OBJAVLJENO 21.10.2009. 08:52

Kako pribaviti dozvole za gradnju?

Gdje i kako predati zahtjev?
Zahtjevi za izdavanje dozvola, dopuna podnesaka ili žalbe na rješenja predaju se:
- u urudžbenom zapisniku Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka, Šetalište kardinala Franje Šepera 12, Osijek, prvi kat, soba br. 3, svakog radnog dana u uredovno vrijeme Grad Osijeka,
- putem pošte na adresu: Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Osijeka, Šetalište kardinala Franje Šepera 12, 31000 Osijek.
U urudžbenom zapisniku mogu se dobiti obrasci zahtjeva koji su posebno pripremljeni za određenju vrstu akta (dozvole) koji se traži. Na obrascu je potrebno navesti podatke o podnositelju zahtjeva, adresu i telefon za kontakt. Također je navedeno koju osnovnu dokumentaciju je potrebno priložiti uz zahtjev ovisno o vrsti akta koji se traži. Osim toga, naveden je iznos pristojbe kojeg je potrebno uplatiti prilikom podnošenja zahtjeva.
Ako stranku zastupa punomoćnik potrebno je priložiti pisanu punomoć i adresu punomoćnika.
Građenje (u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji) je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstrukterskih, instalaterskih, završnih, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira (dograđuje, nadograđuje, uklanja vanjski dio građevine, izvodi radove promjene namjene građevine ili radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena), uklanja i održava postojeća građevina.
Građenju prethodi postupak propisan Zakonom.
Zahtjev za građenje podnosi investitor na obrascu koji se nalazi u urudžbenom zapisniku ovog Upravnog odjela.
Investitor je fizička ili pravna osoba u čije ime se gradi i koja dokaže da ima pravo graditi.
Što je rješenje o uvjetima građenja i kada je ono potrebno?
Građenje zgrade čija bruto površina nije veća od 400m2 može započeti nakon pribavljanja pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja (stambene, stambeno-poslovne, poslovne građevine, garaže, pomoćni objekt, nadstrešnice). Isto vrijedi i za zgradu za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti bruto površine do 600m2.
Bruto površina građevine je zbroj tlocrtnih površina svih etaža građevine (podrum, prizemlje, katovi, potkrovlje) prema vanjskim mjerama, uključujući površine lođa, terasa i balkona.
Zahtjevu se prilažu tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi koje je izradio ovlašteni inženjer odgovarajuće struke u skladu s prostornim planom i dokaz vlasništva zemljišta na kojem se planira gradnja.
Dokazom vlasništva smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je podnositelj zahtjeva vlasnik zemljišta ili ima upisano pravo građenja na čestici na kojoj se namjerava graditi. Također se kao dokaz može priložiti valjani ugovor o kupoprodaji nekretnine, pravomoćno sudsko rješenje o stjecanju prava vlasništva nekretnine ili rješenje o nasljeđivanju, zatim ugovor o pravu građenja ili drugi dokument iz kojeg proizlazi da investitor ima pravo graditi na određenoj građevnoj čestici.
Po zaprimanju zahtjeva odredit će se službenik koji će provesti postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja kako je propisano člancima 209. do 222. ZPUG-a.
Dakle, namjeravate li graditi građevinu, nakon provjere je li na vašoj građevinskoj čestici moguće graditi izradite posebnu geodetsku podlogu kod ovlaštenog geodete, izaberite stručnu osobu, ovlaštenog arhitekta, odnosno inženjera koji će izraditi idejni projekt u skladu s propisima, te uz ostale priloge podnesite zahtjev.
Lokacijska dozvola
Lokacijska dozvola je upravni akt kojim se određuju urbanistički elementi za namjeravani zahvat u prostoru, a postupak se provodi prema člancima 103. do 118. ZPUG-a.
Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se za zahvat u prostoru na temelju ZPUG-a i posebnih propisa donesenih na temelju ZPUG-a, te u skladu s dokumentima prostornog uređenja i posebnim propisima.

Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine osim:
- za zgrade čija površina nije veća od 400m2 građevinske (bruto) površine i zgrade koje služe obavljanju isključivo poljoprivredne djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600m2,
- jednostavne građevine i radove koje ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrđuje posebnim pravilnikom (Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima – Narodne novine 21/09).
U postupku izdavanja lokacijske dozvole određuje se:
oblik i veličina građevinske čestice, namjena i veličina građevinska bruto površina građevine, broj stanova ili poslovnih prostora u zgradi te njihov sadržaj, uvjeti priključenja na prometnicu, uređenje parcele (parkiranje vozila, zelene površine), način priključenja na komunalnu infrastrukturu (elektroopskrba, dovod vode i odvodnja, telekomunikacije i sl.), zatim smještaj pomoćnih građevina na parceli, uvjeti zaštite okoliša i drugo, ovisno o vrsti građevine koja se namjerava graditi.
Zahtjevu se prilaže izvadak iz katastarskog plana, tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi koje je izradio ovlašteni inženjer odgovarajuće struke u skladu s prostornim planom, te dokaz pravnog interesa.
Pravni interes može biti predugovor o kupnji nekretnine, suglasnost vlasnika građevinske čestice podnositelju zahtjeva ili slično. U fazi izdavanja lokacijske dozvole podnositelj zahtjeva ne mora imati riješeno pitanje vlasništva u potpunosti.
Lokacijskom dozvolom se ne odobrava gradnje, već je po konačnosti lokacijske dozvole potrebno pribaviti potvrdu glavnog projekta.
Lokacijska dozvola važi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, u kojem roku se može podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta. Važenje lokacijske dozvole može se na zahtjev podnositelja zahtjeva produžiti za još dvije godine, ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama ZPUG-a i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Važenje lokacijske dozvole može se produžiti samo jednom.
Ukoliko podnositelj zahtjeva tijekom izrade glavnog projekta ili građenja želi učiniti promjene kojima mijenja lokacijske uvjete na odobrenom zahvatu, a radi se o promjenama kojima se ne mijenja njihova usklađenost s prostornim planom na temelju kojega je odobren zahvat koji se želi promijeniti, podnositelj zahtjeva dužan je ishoditi izmjenu i/ili dopunu lokacijske dozvole, o čemu podnositelj podnosi pisani zahtjev.
Potvrda glavnog projekta
Potvrda glavnog projekta je neupravni akt kojim se potvrđuje glavni projekt i odobrava gradnja prema potvrđenom projektu (članci 223. do 227. ZPUG-a).
Zahtjevu se prilaže pravomoćna (konačna) lokacijska dozvola, tri primjerka glavnog projekta izrađenog u skladu s lokacijskom dozvolom, ovjereni parcelacijski elaborat kojim je formirana građevinska čestica te dokaz da investitor ima pravo graditi na određenoj građevinskoj čestici. Za složenije građevine pored navedenog potrebno je priložiti izvješće o kontroli projekta, potvrdu o nostrifikaciji, elaborate o tehničkim istraživanjima, na što će glavni projektant upozoriti investitora.
Dokaz da investitor ima pravo graditi smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj namjerava graditi, ugovor ili odluku nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija, ugovor o koncesiji kojim stječe pravo građenja, pisanu suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Dokazom da investitor ima pravo graditi za nerazvrstane ceste, plinovode, vodovode, odvodnju i niskonaponske električne vodove smatra se i odluka Vlade o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili poziv na odredbu zakona kojim je određen interes Republike Hrvatske za građenje građevine za koju je zatražena potvrda glavnog projekta.
U postupku izdavanja ove potvrde utvrđuje se da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskom dozvolom, odredbama ZPUG-a, da je građevinska čestica komunalno opremljena do određene razine (propisano posebnim propisima) te da je priložena sva potrebna dokumentacija.
Potvrda glavnog projekta prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od dana izdavanja potvrde. Na zahtjev investitora važenje potvrde glavnog projekta može se produžiti za još dvije godine ako se nisu promijeniti uvjeti u skladu s kojima je potvrda izdana.
Rekonstrukcija građevine
Rekonstrukcijom građevine smatraju se zahvati na postojećem objektu kojim se mijenja oblik, veličina ili namjena građevine, te se mijenjaju bitni uvjeti za zgradu kao na primjer konstruktivni zahvati, značajne izmjene instalacija i uređenja u zgradi, utjecaj na toplinsku zaštitu ili utjecaj na požarna opterećenja.
Uglavnom su to zahvati dograđivanja, nadograđivanja, uklanjanje vanjskog dijela građevine, promjena namjene dijela objekta ili u cijelosti i slično.
Pod pojmom postojeća građevina smatra se legalno sagrađena građevina na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, građevina za koju je izdana uporabna dozvola ili građevina koja je sagrađena do 15. veljače 1968. godine.
Ako se rekonstrukcijom dobiva zgrada ukupne bruto površine do 400m2 (postojeća bruto površina i novonastala površina) potrebno je zatražiti rješenje o uvjetima građenja.
Ako se rekonstrukcijom dobiva zgrada veća od 400m2 potrebno je zatražiti lokacijsku dozvolu i zatim potvrdu glavnog projekta.
Akti u posebnim slučajevima građenja
U slučaju oštećenja građevine uzrokovane prirodnim nepogodama, ratnim i drugim razaranjima, neovisno o stupnju oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez rješenja o uvjetima građenja, potvrde glavnog projekta, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Kada se radi o oštećenoj građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske za obnavljanje je potrebno ishoditi dopuštenje prema posebnom zakonu (odredba članka 239. ZPUG-a).
„Legalizacija“ već izgrađene građevine
Ukoliko je zgrada izgrađena ili rekonstruirana bez odgovarajuće dozvole za gradnju izdaje se rješenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja ovisno o veličini (bruto površini) građevine. Prije izdavanja potvrde izvedenog stanja potrebno je pribaviti lokacijsku dozvolu (članci 241. do 248. ZPUG-a).
Zgrada se smatra izgrađenom, kad se radi o „legalizaciji“, ako su joj dovršeni najmanje jedna etaža i krov te ako su dovršeni dijelovi prikladni za uporabu.
Rješenje o izvedenom stanju i potvrda izvedenog stanja mogu se izdati samo ukoliko je izvedena gradnja sukladna odredbama važećeg prostornog plana, u protivno, zahtjev se odbija.
Prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju i potvrde izvedenog stanja, pored redovne upravne pristojbe investitor plaća i posebnu upravnu pristojbu koja iznosi 50% iznosa komunalnog doprinosa obračunatog po posebnom propisu za predmetnu građevinu.
Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (odnosno potvrde) prilaže se tri primjerka arhitektonskog snimka izvedenog stanja i dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti u vrijeme građenja građevine i dokaz da podnositelj zahtjeva ima pravo graditi na zemljištu. Arhitektonski snimak mora biti izrađen prema odredbama važećeg prostornog plana za određeno područje i mora se podudarati sa izvedenim stanjem zgrade, u protivnom će zahtjev bit odbijen.
Kada se utvrđuje čestica za redovnu uporabu građevine?
Kada za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica ili zemljište nužno za redovitu uporabu građevine parcelacija zemljišta provodi se u skladu sa rješenjem o utvrđivanju građevne čestice (članak 121. ZPUG-a).
Rješenje o utvrđivanju građevne čestice može se donijeti ako su na istoj katastarskoj čestici izgrađene dvije ili više građevina koje građevinski, funkcionalno ili tehničko-tehnološki nisu cjelina, ako je građevina izgrađena na katastarskoj čestici čija je površina veća od površine nužne za redovitu uporabu građevine, ako je postojeća katastarska čestica, na kojoj je izgrađena građevina, takva da se ne može smatrati zemljištem nužnim za redovitu uporabu te građevine, ako zemljište koje čini građevnu česticu građevine za stalno stanovanje izgrađene bez građevne dozvole ili drugog odgovarajućeg akta, ako je građevina izgrađena u skladu s prostornim planom i ako se vlasnik građevine obveže da će ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno drugi odgovarajući akt u roko od godine dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora za ovo zemljište.
Rješenje se donosi na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, na temelju dokumenata prostornog uređenja i pravila struke.
Zahtjevu se prilaže izvadak katastarskog plana i posebne geodetska podloga uz prijedlog formiranja građevinske čestice. U postupku donošenja rješenja obvezno sudjeluje vlasnik zemljišta i građevine za koju se građevna čestica utvrđuje.
Dozvola za uklanjanje
Bez posebne dozvole može se ukloniti zgradu bruto površine do 400m2 i poljoprivredna građevina do 600m2 (zgrade za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja).
Posebna dozvola za uklanjanje nije potrebna kada se građevina ili njezin dio uklanja radi građenja nove građevine, a to je određeno dozvolom kojom je gradnja odobrena, ili kada se radi o uklanjanju temeljem inspekcijskog rješenja.
U ostalim slučajevima potrebno je zatražiti dozvolu za uklanjanje (članci 273. i 274 ZPUG-a).
Zahtjevu se prilaže tri primjerka projekta uklanjanja izrađena od ovlaštenog inženjera, dokaz vlasništva građevine koja se namjerava ukloniti i potvrde tijela ili osoba određenih posebnim propisima (zaštita kulturnih dobara, zaštita okoliša, zaštita komunalne i druge infrastrukture i sl.).
Što je parcelacijski elaborat i kako se ovjerava?
Parcelacija građevinskog zemljišta radi formiranja građevne čestice provodi se u skladu s rješenjem o uvjetima gradnje, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i u skladu s detaljnim planom uređenja. U tu svrhu potrebno je izraditi parcelacijski elaborat (članak 119. i 120. ZPUG-a).
Parcelacijski elaborat mogu izrađivati osobe koje nose strukovni naziv „ovlašteni geodet“.
Parcelacijski elaborat potrebno je izraditi nakon izdavanja rješenja o uvjetima građenja i nakon lokacijske dozvole, a prije podnošenja zahtjeva za izdavanje potvrde glavnog projekta.
Što treba učiniti prije početka izvođenja radova?
Građenju se može pristupiti po pravomoćnosti rješenja o uvjetima građenja odnosno po izdavanju potvrde glavnog projekta.
Prije početka izvođenja radova potrebno je prijaviti početak radova.
Prijava se predaje pisanim putem tijelu koje je izdalo akt temeljem kojeg se može graditi, građevnoj inspekciji i inspekciji rada i to osam dana prije početka građenja ili nastavka izvođenja radova nakon prekida dužeg od tri mjeseca. Ova je obveza pripisana člankom 249. ZPUG-a.
Prijava mora sadržavati podatke o investitoru, broj i datum izdavanja akta na temelju kojega je odobrena gradnja te naziv izvođača i oznaku elaborata iskolčenja.
Ako se tijekom gradnje namjeravaju učiniti promjene u odnosu na odobreni projekt, potrebno je prethodno zatražiti izmjenu rješenja o uvjetima građenja, odnosno izmjenu potvrde glavnog projekta. Postupak koji se vodi u slučaju izmjena tijekom gradnje propisan je člancima 233. i 234. ZPUG-a.
Ako se tijekom gradnje promijeni investitor potrebno je zatražiti promjenu imena investitora. Novi investitor zahtjevu prilaže dokaz da ima pravo graditi (na određenoj nekretnini odnosno da je vlasnik građevine za čije je građenje izdan taj akt).
Što je potrebno učiniti po završetku gradnje i kao upisati građevinu u zemljišne knjige i katastarski operat?
Za građevinu za koju je izdano rješenje o uvjetima gradnje nije potrebno pribaviti uporabnu dozvolu već se ona može početi koristiti nakon što je investitor tijelu koje je izdalo rješenje dostavio završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
Građevine za koju se izdaje potvrda glavnog projekta mogu se početi koristiti nakon što se izda uporabna dozvola.
Iznimno, za objekte izgrađene na temelju građevinske dozvole koja je izdana od 20. lipnja 1991. godine do 01. listopada 2007. godine umjesto uporabne dozvole na zahtjev investitora ili vlasnika građevine može se izdati uvjerenje za uporabu (članak 333. ZPUG-a). U tom postupku utvrđuje se vodi li se za predmetnu građevinu inspekcijski postupak te je li građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole u pogledu vanjskih gabarita i namjene. Zahtjevu je dovoljno priložiti pravomoćnu građevinsku dozvolu te nakon provjere da se ne vodi postupak građevinske inspekcije, službenik zadužen za rješavanje predmeta izvršit će uviđaj radi provjere usklađenosti objekta sa građevinskom dozvolom i ovisno o utvrđenom izdati uvjerenje.
Građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine smatraju se izgrađenim na temelju pravomoćne građevinske dozvole (odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela).
Dokaz da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine jest uvjerenje o evidentiranju građevine koje izdaje katastarski ured.
Za građevinu izgrađenu prije 15. veljače 1968. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
Za građevine izgrađene na temelju građevinske dozvole (odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela) izdane do 19. lipnja 1991. godine ne izdaje se uporabna dozvola.
Postupak izdavanja uporabne dozvole je sljedeći:
- podnosi se zahtjev kojem treba priložiti presliku građevinske dozvole ili potvrde glavnog projekta, kao i sve izmjene i dopune,
- podatke o sudionicima u gradnji (investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer),
- pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima uz izjavu izvođač prilaže dokaze o postignutoj kvaliteti, ateste ispitivanja kvalitete materijala, radova i ostalo),
- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
- na dan tehničkog pregleda, pored navedenog, treba pribaviti geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja kojeg je kao dio geodetskog elaborata ovjerio katastarski ured.
Službenik koji vodi postupak određuje vrijeme održavanja tehničkog pregleda i imenuje članove povjerenstva koje obavlja tehnički pregled. Po obavljenom tehničkom pregledu izdaje se uporabna dozvola ako je povjerenstvo dalo mišljenje da se građevina može početi koristiti, a u protivnom se određuje rok za otklanjanje nedostataka.
Postupak izdavanja uporabne dozvole propisan je člancima 257. do 267. ZPUG-a.
Novine u zakonskim propisima
Hrvatski sabor donio je na sjednici 5. lipnja 2009. godine Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji je stupio na snagu 25. lipnja 2009. godine. Svrha Zakona je poticanje ulaganja u području gradnje do 31. prosinca 2010. godine kako bi se potaknula trenutno smanjena ulaganja u području graditeljstva.
Zakon uređuje pitanje gradnje, izdavanje akata za građenje i uporabu građevina za koje se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (ZPUG) izdaje lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta.
Za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja prema ZPUG kao i za sva ostala pitanja u vezi projektiranja, građenja, uklanjanja i održavanja građevina, odgovarajuće se primjenjuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji kao i posebni propisi iz područja prostornog uređenja i graditeljstva.
Zakon se ne odnosi na građevine za koje investitor ne raspolaže dokazom da ima pravo graditi u smislu navedenog zakona niti na građevine koje se namjeravaju graditi u zaštićenom području prirode.
Također se ovaj Zakon ne primjenjuje u slučaju kada je građenje započeto bez odgovarajućeg akta nadležnog tijela, odnosno građevine koje su izgrađene bez tog akta.
Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja propisuje da se gradnjom može započeti na temelju rješenja za građenje te se ne izdaje lokacijska dozvola. Građenju prethodi izdavanje samo jednog upravnog akta.
Zahtjevu za izdavanje rješenja za građenje prilaže se
• tri primjerka glavnog projekta kao i elaborati o geotehničkim i istražnim radovima ako su podaci poslužili za izradu projekta
• dokaz da podnositelj zahtjeva ima pravo graditi na građevnoj čestici odnosno zemljištu u obuhvatu zahvata
• izvješće o kontroli glavnog projekta, potvrda o nostrifikaciji (ako je potrebno).
Dokazom da investitor ima pravo graditi smatra se, ovisno o vrsti građevine odnosno radova, smatra se osobito izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici, zemljišta unutar obuhvata zahvata u prostoru ili građevini na kojoj se namjerava graditi, ugovor ili odluka nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čije je cilj zajedničkog građenje ili rekonstrukcije, pisana suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drugačije određeno i pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
Posebni uvjeti gradnje utvrđuju se prije pokretanja postupka izdavanja rješenja za građenje na zahtjev investitora ili projektanta odnosno tijekom postupka na traženje nadležnog tijela koje vodi postupak. Iznimno, uvjete zaštite kulturnog dobra i vodopravne uvjete te uvjete vezano uz procjene utjecaja na okoliš, pribavlja investitor prije podnošenja zahtjeva za izdavanje rješenja za građenje.
Zakon je propisao rokove za sve sudionike u postupku izdavanja rješenja za građenje koji su kraći od onih određenih ZPUG i Zakonom o općem upravnom postupku.
Ukoliko je uz zahtjev priložena propisana dokumentacija, glavni projekt izrađen u skladu s dokumentom prostornog uređenja i posebnim uvjetima, te ako su ispunjene druge obaveze propisane ovim Zakonom, rješenje za građenje će se izdati u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Građenje se može započeti po pravomoćnosti rješenja za građenje s tim da je prethodno potrebno izraditi parcelacijski elaborat radi formiranja građevinske čestice, elaborat iskolčenja građevine te izvedbeni projekt.